Lep i sunčan petak, 17. mart, učenici prvog razreda proveli su u arheološkom nalazištu Vinča.
Na časovima geografije, nastavnik Ivan Đikić uputio je učenike u istoriju Vinče i objasnio koliko je to važno nalazište za nas, jer je to naselje sedište prve urbane civilizacije. Organizovanim prevozom učenici su sa svojim odeljenjskim starešinama stigli do obale Dunava i, podeljeni u dve grupe, pažljivo su saslušali kustosa muzeja „Belo brdo” na arheološkom lokalitetu Vinča, Dragana Jankovića.
Dragan Janković je na jedan zanimljiv način predstavio nekadašnji život neolitske epohe u Vinči. Objasnio je kako su se pravile kuće i naznačio da zidovi nisu bili samo od zemlje i vode, nego da su Vinčanci upotrebljavali i slamu kao dobar vid izolacije. Posebno je istakao da savremene izolacije idu upravo ovim putem i ugledaju se na izolaciju koju su Vinčanci koristili.
Zatim je kustos naše učenike kroz razgovor, priču i pitanja razuverio i dokazao da su stanovnici Vinče i te kako bili razvijeni i moderni. Pokazao im je kako su se Vinčanci brijali, ali im je i na primeru jedne figure objasnio kako su devojke i tada znale za dokolenice i kratke suknje.
Poslednja priča kustosa bila je o takozvanim „Velikim majkama”. Dragan Janković ispričao je posetiocima zašto na „Veliku majku” ne treba gledati kao na nekakvu vudu magiju, već kao na neku vrstu ikone koja je čuvala vinčanski dom i porodicu. Ona ima velike oči, jer mudro i oprezno gleda na sve ukućane i širi ruke kao znak dobrodošlice.
Kroz ovu priču i saznanja učenici su videli kao je izgledao život u doba neolita na obali Dunava i uverili se da su naši preci bili moderni za svoje vreme. Nastavnik Ivan Đikić istakao je da je kustos muzeja veliki poznavalac ove kulture i da je određeno vreme čak i proveo živeći u jednoj vinčanskoj kući ne bi li iskusio život jednog Vinčanca, ali je saopštio i da je to što su naši učenici videli, nažalost, samo 20% arheoloških iskopina i da se preostale figurine oruđa i oružja nalaze u muzeju.
Vinča je smeštena na desnoj obali Dunava, 11 km istočno od Beograda, gde su tokom arheoloških istraživanja s početka 20. veka pronađeni ostaci osam neolitskih naselja. Vinča ima odličan pogled na Dunav, koji je oduvek bio glavna linija komunikacije. Nažalost, ovo nalazište odlikuje značajna neotkrivena istorija, ali je suočeno i sa opasnošću od oštećenja i uništenja obale Dunava, kao i samom rekom i nedostatkom sredstava za nastavak istraživanja koja bi omogućila uvid u sve što je u Vinči zatrpano ispod tla. Od 3000 raznovrsnih predmeta pronađenih u Vinči, figurina koja je predstavljna najupečatljivije odslikava odnose društva koje je živelo u apsolutnom skladu sa prirodom, čiji su božanski, regenerativni ciklusi slični ženskim.
Ovu posetu učenici će sigurno dugo pamtiti, jer je bila zaista veoma interesantna, nešto potpuno novo i neistraženo za naše učenike, a samim tim i edukativno, jer su se učenici vratili iz Vinče puni znanja i iskustva.
Pogledajte još slika iz Vinče.